Veliki Tabor

Autor fotografije: Jasenka Haleuš

Plemićki grad Veliki Tabor jedan je od najznačajnijih kulturno–povijesnih spomenika profanoga graditeljstva kontinentalne Hrvatske. Veliki Tabor je izuzetan upravo zbog svoje monumentalne i autentične fortifikacijske arhitekture. Svojim smještajem na vrhu Huma Košnićkog, na 333 m nadmorske visine, dominira zagorskim krajem već više od pola tisućljeća – arhitektura se zapravo stopila s prirodom čineći jedinstvenu sliku. Impresivan je i pogled koji se s Velikog Tabora pruža na cijelo Hrvatsko zagorje i dio Slovenije.

 

 

Ovaj spomenik kulture najviše nulte kategorije jedan je od najprepoznatljivijih identiteta, ne samo Hrvatskog zagorja, već i Hrvatske.
Oko datiranja Velikog Tabora mišljenja struke su podijeljena. Jedni zastupaju mišljenje da je najstariji dio Velikog Tabora sagrađen sredinom 15. stoljeća dok drugi smatraju da se s izgradnjom najstarijeg dijela započelo tek nakon 1502. godine. Upravo provedena konzervatorska istraživanja, komparativna arhitektonska analiza te analiza otkrivenih arheoloških nalaza govore u prilog ranijeg datiranja najstarijeg dijela Velikog Tabora (sredina 15. stoljeća).

 

 

Legenda o Veroniki Desinićkoj

 

 

Prema legendi, nekada davno ovim prostorima vladao je moćni ban grof Herman II. Celjski. Njegov mladi sin Fridrik, jašući očevim posjedima zagledao se u nježnu zlatokosu ljepoticu Veroniku. Između Veronike i Fridrika buknula je uzajamna ljubav koja nije bila po volji starom Hermanu. Unatoč njegovom protivljenju, Fridrik i Veronika pobjegli su u grad Fridrihštajn u blizini Kočevja u Sloveniji gdje su se potajno vjenčali. Stari grof Herman ubrzo je doznao za njihovo vjenčanje te je poslao vojsku s nalogom da uhvate ljubavnike. Fridrik jeuspio spasiti Veroniku iz grada, te je ona pobjegla preko Gorskoga kotara i Kalnika do seoca Sveta Margita. Fridrika su očevi vojnici uhvatili i zatvorili u Celjsku kulu, usku i visoku oko 23 m. Tu je bio zatvoren preko četiri godine. Od tada se ta kula zove Fridrikova kula. Veroniku su Hermanovi vojnici zatvorili u Velikom Taboru. Herman je nesretnu Veroniku optužio da je copernica koja je zavela njegova sina. Organizirano je suđenje koje je trajalo puna dva dana. U predvečerje drugog dana suci su izjavili: Gospodine bane! Na ovoj djevojci nema nikakve krivice, a kamoli zločina. Jedino što gaji veliku ljubav prema vašem sinu Fridriku. No, presvijetli bane, ljubav nikada nije bila grijeh, a kamoli zločin. Ljubav je jedna od najljepših ljudskih vrlina! Time je naš posao, presvijetli bane završen. Unatoč presudi, čim su suci krenuli prema izlazu, grof Herman izdao je nalog kaštelanu da ubiju Veroniku. U dvorištu Velikog Tabora postavili su drvenu posudu punu vode i u njoj utopili Veroniku. Njeno mrtvo tijelo uzidali su u zid koji spaja peterokutnu kulu s ulazom u dvorac. Ipak, čak se i danas, osobito u dugim zimskim noćima, u Velikom Taboru uz zavijanje vjetra čuje jecanje nesretne Veronike…

 

U dvoru Veliki Tabor je povodom Noći muzeja 2015., u petak 30. siječnja otvorena izložba skulptura pod naslovom Lupinizam, autora Stephana Lupina, poznatog umjetničkog fotografa.

Lupino je sam jednom prilikom rekao da je njegov novi opus njegov doživljaj ovog kataklizmičko – apokaliptičnog svijeta u kojem se nalazimo.
Veliki dio skulptura pokazuje nam i dalje autorovu nadahnutost ženama, no njegova umjetnička strast iznjedrila je i nove dizajnerske eksponate – namještaj – skulpture i križeve.

Tajanstvena gotika, Veliki Tabor i kapela sv. Ivana

Izložbom Tajanstvena gotika, Veliki Tabor i kapela sv. Ivana javnosti predstavljamo nove spoznaje o najranijoj gotičkoj fazi Velikog Tabora na temelju arheoloških, povijesnih i povijesno-umjetničkih istraživanja. Isto tako ovom izložbom predstavljamo rezultate konzervatorsko–restauratorskih istraživanja kasnogotičkog zidnog oslika kapele sv. Ivana u Ivaniću Miljanskom za koju se pretpostavlja da ju je dao sagraditi grof Fridrik II Celjski.

Ovom izložbom prezentiramo gotičku arhitektonsku kamenu plastiku iz palasa Velikog Tabora, klesarske radionice i njihove klesarske znakove kao i kasnogotičke nalaze (kasnogotičke čaše, pećnjaci) otkrivene tijekom arheoloških istraživanja u Velikom Taboru proteklih godina.

Sve do prije desetak godina kapela sv. Ivana Krstitelja nije se na prvi pogled izdvajala od drugih baroknih kapelica po zagorskim bregima. No, nakon konzervatorsko–restauratorskih istraživanja i radova a osobito nakon objavljivanja znanstvenih radova Ivana Srše o kapela sv. Ivana i njenom kasnogotičkom osliku, ova kapela dobiva sasvim novi značaj. Temeljem sačuvanog ikonografskog programa u kapeli sv. Ivana, s ukomponiranim portretima unutar pojedinih scena, Srša pretpostavlja da je povod gradnji i oslikavanju kapele 1447. g. bilo pozakonjenje izvanbračnog sina Fridrika II. Celjskog i njegove druge žene Veronike Desinić.

 

IZVOR:

http://www.veliki-tabor.hr/o-muzeju/pregled/legenda-o-veroniki-desinickoj

http://hr.wikipedia.org/wiki/Veliki_Tabor

 

Moglo bi vas zanimati

15.6. Ivanić-Grad/Projekcija dokumentarnog filma „Čudesna šuma Žutica – između dvije poplave“, autora Zorana Ožetskog

„Čudesna šuma Žutica – između dvije poplave“   Projekcija dokumentarnog filma „Čudesna šuma Žutica – …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *