..Dvorac Trakošćan

 

Trakošćan je nastao krajem 13. stoljeća u obrambenom sustavu sjeverozapadne Hrvatske kao manja osmatračka utvrda za nadzor puta od Ptuja prema bednjanskoj dolini.

Prema legendi Trakošćan je svoje ime dobio po tračkoj utvrdi (arx Thacorum) koja je navodno postojala u vrijeme antike. Druga sačuvana predaja govori, da je ime dobio po vitezovima Drachenstein koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajevima.
Toponim Trakošćan prvi se puta spominje u pisanim dokumentima 1334. godine.
Gospodari utvrde u prvim stoljećima nisu poznati, tek znamo da su od kraja 14. st. vlasnici grofovi Celjski, koji istovremeno gospodare čitavom Zagorskom grofovijom. Uskoro ta obitelj izumire i Trakošćan dijeli sudbinu ostalih njihovih gradova i posjeda koji se usitnjavaju, i mijenjaju razne gospodare. U toj podjeli Trakošćan, kao jedinstveno imanje, pripada najprije vojskovođi Janu Vitovcu, zatim Ivanišu Korvinu, koji ga poklanja svome podbanu Ivanu Gyulayu. Ova obitelj zadržava dvorac kroz tri generacije, te izumire 1566., a vlastelinstvo preuzima država.
U razdoblju procvata izgradnje dvoraca u Hrvatskom zagorju, u drugoj polovici 18. st., dolazi do napuštanja Trakošćana. Zapušten, počinje naglo propadati, pa se tek polovinom 19. st., obitelj ponovno zanima za svoj titularni grad, u duhu novog vremena, romantičnog povratka prirodi i obiteljskim tradicijama.

 

U tom duhu podmaršal Juraj V. Drašković grad obnavlja u rezidencijalni dvorac, a parkovni okoliš pretvara u romantičarski perivoj. Iduće generacije povremeno borave u Trakošćanu sve do 1944. kad se iseljavaju u Austriju, ubrzo zatim dvorac je nacionaliziran.

 

 

Park šuma
Neposredna okolica dvorca oblikovana je kao pejzažni park u kojem jezero, livade, grupacije drveća i grmlja čine skladnu hortikulturnu cjelinu. Perivoj se dijelom razvio iz autohtone šume hrasta kitnjaka i običnog graba. U njemu su posađene različite egzotične vrste drveća koje mu, osobito ujesen, daju šarenilo i dinamiku. Prisutnost crnogoričnih vrsta (osobito jele), na ovim visinama (250 m), dokazuje vegetacijski obrat, odnosno, prisutnost vrsta značajnih za veće nadmorske visine i obratno, na višim obroncima susrećemo bjelogorične vrste karakteristične za niže nadmorske visine.

 

 

Osobito i prepoznatljivo obilježje Trakošćanu daje veliko umjetno jezero, dugo oko kilometar i pol, čija površina iznosi oko 17 hektara, a dubina oko 2,5 metra. Voda se ljeti ugrije i do 22° C. U zimi se površina jezera zaleđuje i led na njoj ostaje oko tri mjeseca. Od samog nastanka jezero je imalo dvojaku funkciju – gospodarsku, kao ribnjak i estetsku, kao dekorativni element uobičajen u romantičarskoj parkovnoj arhitekturi. Uz samo jezero uređene su pješačke staze, koje taj prostor pretvaraju u jedinstveno šetalište.
Postoje indicije da je grof Juraj Drašković pristupajući rekonstrukciji dvorca imao razrađen projekt za njegovo turističko korištenje. Preuređenje kompleksa podvrgnuo je estetskim zakonitostima i stvorio privlačno okruženje kojem nema premca ni u široj udaljenosti. U Trakošćanu možete naći utočište u kojem ćete ugodno provesti vrijeme upoznajući kulturnu baštinu i istodobno uživati u ambijentu neponovljive ljepote.

Dvorac Trakošćan,
Trakošćan 1
42253 Bednja

Tel:+385(0)42 796 281
Tel:+385(0)42 796 422
FAX:+385(0)42 796 420
E-mail: dvor@trakoscan.hr

 

izvo rhttp://www.trakoscan.hr/galerija.html

Moglo bi vas zanimati

27.10.2018. Smotra istarskih rakija

27.10.2018. Smotra istarskih rakija Hum   18. smotra Najveći broj proizvođača rakije na tradicionalan način …