..Otok Mljet

Otok Mljet je osmi po veličini hrvatski otok, smješten nedaleko od poluotoka Pelješca, Dubrovnika i otoka Korčule.

 

Odlikuje se sredozemnim podnebljem, suhim ljetima i blagim zimama s približno čak 2500 sunčanih sati na godinu, što ga čini jednim od najsunčanijih jadranskih otoka.

 

Prekrasna priroda, kristalno čisto more, jezera, otočići, bogato kulturno nasljeđe čine otok Mljet uistinu rajem na zemlji.

O njegovim ljepotama mnogi su pisali i pjevali, a onaj koji jednom na Mljet dođe, uvijek mu se vraća.

Izvor: http://www.mljet.hr/?l=hr&ispis=staticna&id=103

 

Nacionalni park
Nacionalni park Mljet je najstariji morski park u cijelom Mediteranu. Zauzima sjeverozapadnu trećinu otoka, koja se danas proteže na 5375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora.

Ostaci mediteranske prašume, izvorne šume hrasta crnike ili česvine, danas su ipak prisutni samo fragmentarno, a najbolje su očuvani kao niska šuma panjača u predjelu Velika dolina. U drugim područjima ta je šuma djelomično nadomještena makijom, divljim maslinama, rogačima, pinijama, kamenjarima, te prostranim šumama brzorastućeg samoniklog alepskog bora koji je s vremenom preuzeo primat nad biljnim vrstama drugačijeg senzibiliteta. Uz šume, biološki su osobito značajna i neka druga staništa: priobalne pješčane dine, strme i visoke obalne stijene kao i one u unutrašnjosti otoka, te bilje obalnih grebena.
Više o nacionalnom parku Mljet na www.np-mljet.hr
izvor:http://www.mljet.hr/?l=hr&ispis=staticna&id=24&iskljuci=da

 

 

Izvor fotografije:HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA Mljet Autor : Damir Fabijanić
Izvor fotografije:HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA
Mljet
Autor : Damir Fabijanić

Povijest

Prvi stanovnici na Mljetu bili su Iliri iz plemena Ardijejaca koji su preko luke Prapratno na poluotoku Pelješcu došli na Mljet prije 4000 godina. Prvi doticaj s Mljetom imali su u lukama Sobra i Okuklje, koje su bile najbliže Pelješcu, ali su također došli u doticaj s lukama Polače i Kozarica. Došavši na potpuno pošumljeni otok, polako su se naseljavali uz izvore pitke vode i uz rubove otočkih dolova. Živjeli su u malenim nastambama sagrađenim od suhozida, dok su ih pokrivali granama makije i bora. Bavili su se stočarstvom, poglavito uzgojem koza i ovaca, lovom i ribolovom.
Prvi povijesni zapisi o otoku Mljetu vezani su za grčke moreplovce koji su ploveći prema svojim kolonijama na Korčuli, Visu i Hvaru sigurno prolazili kroz Mljetski kanal te se sklanjali u mljetske uvale za vrijeme jakih južnih vjetrova. Osim za vrijeme nepovoljnog vremena, Grci su se sklanjali u zaljeve Sobra i Polače zbog izvora pitke vode koji su bili u blizini morske obale. Materijalnih dokaza o stanovanju Grka na Mljetu nema pa se dâ zaključiti kako Grci otok nisu ni naseljavali, već su ga koristili za odmor i kao zaklon od lošeg vremena. Dokaz tome su podmorska nalazišta grčkih amfora u današnjim lukama Okuklje, Sobra i Polače, koja su nastala usred stradavanja brodova u nevremenu ili za vrijeme gusarskih napada.

 

Izvor:http://www.mljet.hr/?l=hr&ispis=staticna&id=105&iskljuci=da

Moglo bi vas zanimati

01.12-31.12.2018/Advent u Ivaniću 2018.

Advent u Ivaniću 2018. KLIZALIŠTE NA MALOM TRGU UZ TRŽNICU ZA VRIJEME PRAZNIKA Organizator: Grad …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *