Vinova loza Sokol

VINOVA LOZA SOKOL

8

užne padine Cesarske gore iznad Klanjca , koje se blago spuštaju prema kanjonu i dolini rijeke Sutle, odavno su prepoznate kao idealno područje za uzgoj vinove loze. Područje je gotovo cijelog dana obasjano suncem, Cesarkom gorom zaštićeno od hladnih sjevernih vjetrova a strujanje zraka tokom cijele godine između doline Sutle i doline prema Lučelnici, brzo isušuje rosu. Stoga su vrlo rijetki proljetni mrazevi, dugotrajna magla i rosa a svi ti uvjeti vrlo su važni za uzgoj vinove loze. Na tom lokalitetu nalazili su se vinogradi raznih gospodara Cesargrada. Velikaška grofovska obitelj Erdody, koja je bila i posljednji vlasnik Cesargrada također je tu imala svoje vinograde. Nakon što su doveli franjevce u Klanjec i nastanili ih na svom imanju, obdarili su ih i potrebnim materijalnim dobrima za uzdržavanje. U dokumentima koji se čuvaju u arhivu franjevačkog samostana u Klanjcu, a odnose se na samostanska dobra spominje se i vinograd.
U ispravi Sigismunda Erdody-a 1629 kojom daruje svoj dio prebende sv. Leonarda u Klanjcu stoji: «Đuro Homotarić drži (vinograd) u Jablancu za 12 kopaća. Paškal Cvekan: Franjrevački samostan u Klanjcu, str 49) 1686.prilikom otuđivanja samostanskih dobara spominju se i vinogradi: «Dva vinograda Suhidol u vrijednosti od 74. fl. Vinograd iznad Klanjca pučki zvan SOKOL u vrijednosti od 30 fl. Paškal Cvekan: Franjevački samostan u Klanjcu, str 52 Uz djelatnosti duhovnog karaktera, franjevci su se bavili i «profanin» djelatnostima koje su im omogućavale egzistenciju. Među tim djelatnostima je i uzgoj vinove loze te njegovanje vina potrebnog za služenje sv. Misa i okrepe. Stoga su u svakom većem samostanu, kakav je bio klanječki samostan, franjevci namještali vrsne vinogradare i podrumare. Budući da su se franjevci nakon određenih godina mijenjali te premještali iz jednog samostana u drugi samostan, razumljivo je da su sa sobom nosili razna i bogata iskustva iz samostana u kojima su prije službovali, koja su onda primjenjivali u mjestima na kojima su radili.

Franjevci su sa sobom donosili nova znanja i iskustvo u obrađivanju vinograda i spravljanju vina, a također i nove sorte vinove loze. Svoja iskustva i znanje prenosili su i na okolno stanovništvo a samostanski vinogradi bili su uzor naprednog vinogradarstva a podrumi vinarstva. Uz razne poznate plemenite sorte vinove loze koja se uzgajala u samostanskim vinogradima te klanječkom kraju, posebno se spominje sorta SOKOL. Nije jasno po čemu je ta sorta dobila ime. Budući da se vinograd iznad Klanjca pučki naziva SOKOL već 1686. može se pretpostaviti da je kraj dobio ime po sorti vinove loze koja je tu rasla ili pak sorta po kraju koji se naziva Sokol. Bilo kako bilo, sorta vinove loze i vina SOKOL u Klanjcu se i danas spominje sa posebnom nostalgijom, a osobito među starijim žiteljima koji se još uvijek sjećaju berbe i posebnog tretmana te sorte.
U kronici franjevačkog samostana u Klancu na više se mjesta spominje vinograd i berba a posebno sorta SOKOL.
Na žalost nakon Drugog svjetskog rata većina vinograda je oduzeta vlasnicima, pa tako i franjevačkom samostanu, rasparcelirana te podijeljena novim «zaslužnim» vlasnicima. Novi vlasnici nisu prepoznali vrijednost dobivenih nasada a većina je svoje parcele prodala ili zapustila. Tako nestaje i nasad SOKOLA u samostanskom vinogradu. Ostalo je samo nekoliko čokota u preostalom neoduzetom dijelu vinograda. Nešto primjeraka nalazimo i u starim nasadima drugih vinograda (sadašnji vlasnici: obitelj Fink, Trajbar) Dugogodišnji upravitelj klanječkog samostana pater Velimir Tomašković, cijepio je na nekoliko pronađenih divljaka sortu SOKOL te je na taj način očuvano nekoliko čokota SOKOLA.
Poznati klanječki vinogradar i vinar gospodin Zvonko Sever zasadio je u svom novom vinogradu tristotinjak cjepova SOKOLA a plemke je uzeo sa čokota još preostalih trsova u gore navedenim vinogradima.
Izvor:http://www.vinari-klanjec.com/index_pov01.asp

Moglo bi vas zanimati

Tjedan kajkavske kulture i 54. Festival kajkavskih popevki

8.9.2019. – 14.9.2019. Krapina Tradicionalna manifestacija u prijestolnici kaja koja nudi pregršt sadržaja, od kulturno-umjetničkih …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *