NARODNE NOŠNJE-SINJ

Djevojačka nošnja

Na glavi se nosila mala crvena kapica (danas samo cvijet), košulja ista kao u udane žene, umjesto krožeta primetača s čipkom i vezom (krpa poprsnica, pokriva samo grudi gdje ima ukras od bijelog platna, naročito pod grlom), oplećak od bijelog sukna vezan (impiran) na prsima vrpcama (kurdelama) u boji, plisirana suknja od bijelog platna, crvena vunena pregača, na leđima ječerma od modrog sukna s gajtanom, na nogama bijele pamučne čarape i opanci s napršnjacima
izvor: http://www.visitsinj.com/hr/Etno/3/djevojacka-nosnja

Nošnja udanih žena

Na glavi se nosio vindelj ili findelj (poznat i kao kovrljak – obično je bio ispleten od slame pa opšiven koncem) pokriven okrugom (bijela marama). Od njega se vidio samo prednji dio jer ga je prekrivala velika svilena marama (šudar) , koja je padala niz leđa. Nosila se i košulja od bijelog platna s izvezenim rukavima, svileni krožet živih boja (odjevni predmet za gornji dio tijela, nema rukava niti se sastaje na prednjoj strani na grudima), oplećak od modrog sukna (vuneni ženski odjevni predmet s rukavima za gornji dio tijela, nosi se u zimsko doba), zatim duga plisirana suknja (kotul) od modrog sukna, ječerma (otvoreni haljetak bez rukava koji seže do koljena) nakićena žutim gajtanima, svilena pregača (traverša) s ružama te svilena traka (cendalj) o desnom boku.

izvor:http://www.visitsinj.com/hr/Etno/4/nosnja-udanih-zena

 

Muška nošnja

Nosila se bijela košulja s jačicom (obrub na odjeći, iza šake, oko vrata, oko pasa) i širokim rukavima, bijeli prsluk (krožet), hlače od tamnomodrog grubog domaćeg sukna na promaju, smeđi sukneni kumparan (narodna jakna od domaćeg sukna), suknene čarape, šarene terluke (vunene polučarape bez peta) pleteni opanci te mala crvenkapa s dugom crnom kićankom.
izvor: http://www.visitsinj.com/hr/Etno/5/muska-nosnja

 

 

 

Odora alkarskih momaka

 

Alkarski momci su obučeni u starinsku narodnu nošnju. Kumparan, prebačen preko desnog ramena, obrubljen je crvenom vrpcom od svile, ječerma je bogato ukrašena srebrnim prsnim pločama i filigranskim ukrasima, sitnim ilikama (rupice ili petlje na odijelu u koju se zakopča dugme) s većim srebrnim kolutima. Sa strane su veće srebrne toke koje se ne zakopčavaju. Obučeni su i u modre suknene gaće (hlače) i bijelu pamučnu košulju, a na glavi im je zamotana crvena kapa ukrašena kitama i zadjenutom kiticom cvijeća. Oko pasa im je crveni pojas i kožna pripašnjača, srebrni pregač za streljivo. U pripašnjaču („zmijsko gnijezdo“) je zadjenut dugi handžar ili jatagan te dvije kubure. U ruci im je puška kremenjača naslonjena na lijevo rame. Na nogama pletene suknene čarape i vezeni terluci te lagani opanci, za Cetinsku krajinu tipični oputaši (s gornjim dijelom spletenim od uskih remenčića – oputa).

 

Arambaša ili zapovjednik alkarskih momaka nosi sličnu odoru kao i alkarski momci, ali bogatiju. Na porubu pozlaćene majite (kopče), ječerma obložena pozlaćenim pločicama sa šest pozlaćenih koluta. Kumparan od crvene čoje prebačen je preko ramena, pâs je od raznobojne svile, a u pripašnjači ukrašene kubure, jatagan i kamiš sa željeznim mašicama (štipaljkama za žeravicu za lulu).
Bubnjari, trubači, namještač alke i njegov pomoćnik obučeni su u jednostavniju narodnu nošnju s crvenom kapom urešenom kitama. Članovi časnog suda obučeni su u svečana tamnoplava odijela s plavom vrpcom na prsima.
Alkarska odora

Alkari su obučeni u starinsku vitešku odoru. Gaće (hlače) od modre su čoje i ukrašene srebrnim vezom. Pod dugom modrom čojanom dolamom je košulja s majitama i izvezeni krožet kojemu je stražnji dio izrađen od bijeloga lanenog platna. Na prsima su ukrasi od vodoravno poredanih debljih vrpci koji uz otvor završavaju petljama. Pâs (pojas) je svilen i raznobojan i nekoliko se puta omata oko struka. Na rukama nose bijele rukavice. Na glavi im je kalpak od kunovine ukrašen čelenkom, bijelom perjanicom od ždralova perja. Obuveni su u crne kožne čizme s ostrugama, a uz gornji rub sare aplicirani su zlatni ili srebrni galuni (uska pamučna svilena vrpca) s kiticama od srme (srebrne niti).

Alajčauševa odora

Alajčauš, koji je u povorci alkara na kraju i koji i Alku trči posljednji, za razliku od drugih alkara, ima crnu odoru sa srebrnim ukrasima. Nosi kratku dolamu obrubljenu crnim krznom, priljubljenu uz tijelo i ukrašenu vezovima od srebrne srme na prednjoj strani i leđima. Prsluk mu je od bijele čoje, sprijeda ukrašen vezom od srebrne srme i srebrnim dugmadima. Gaće su bogato izvezene na prednjem dijelu, kao i rubovi sa strana i otraga.

Vojvodina odora

Odora alkarskoga vojvode kao vrhovnoga zapovjednika razlikuje se od ostalih po tome što je tamnosmeđe boje i znatno bogatije ukrašena. Dolama, krožet i gaće izvezeni su zlatnom srmom, a zlatna su i sva filigranska dugmad. Vojvodin kalpak je od tamnosmeđe kunovine s perjanicom od čapljina perja. Sablja mu je okovana zlatom i bogato ukrašena.
izvor:http://www.visitsinj.com/hr/Etno/6/odora-alkarske-povorke

Moglo bi vas zanimati

53. ŠOKAČKO SIJELO – ŽUPANJA “Odavno smo graničari stari!”

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *