..Kulturno-povijesna baština-Novi Marof

Grebengrad

Grad Novi Marof, mjesto je osam stoljeća duge povijesti o čemu svjedoče brojne kulturne znamenitosti, a najznačajniji objekt prošlosti ovoga kraja utvrđeni je grad Greben, smješten na obroncima Ivanščice. Prvi spomen Grebengrada nalazimo u ispravi hrvatsko ugarskog vladara Andrije II. Arpadovića još 1209. godine, kojom je kralj Varaždincima podijelio povlastice te utvrdio granice gradskog posjeda. Na rubu tog posjeda smjestio se „…castrum Greben…“. Predstavljao je prema veličini, drugu utvrdu Hrvatskog zagorja. Povijest ove utvrde i njenih vlasnika pratimo sve do početka XVIII. stoljeća.

Kapela – zvonik u Kamenoj Gorici
Kapela-zvonik u Kamenoj Gorici  važan je dio kulturno-povijesne baštine novomarofskog kraja. Spomenuti objekt najvjerojatnije potječe iz srednjeg vijeka i bio je dio vojnih fortifikacija Grebengrada ( legenda o zvonu ). Zvonik je i danas u funkciji. O njemu brine Slava Pupek koja ujedno i vrši službu zvonara, a ujedno i čuva od zaborava razne oblike pučke pobožnosti jer zvoni protiv olujnih oblaka od Križeva (Spasova) do Miholja, te uoči blagdana Svetog Ivana Krstitelja kada se zvono pokreće od sumraka pa do ponoći.
Utvrda Paka
Utvrda Paka sagrađena u 13. stoljeću, za vrijeme mongolskih upada, podignuta je na strmom brdu visokom 310 m. Zahvaljujući izuzetnom strateškom položaju, iz utvrde se kontrolirao prolaz dolinom potoka Pake. Bila je dio srednjovjekovnog obrambenog sustava s utvrdom Kalnik na istoku, Kamenom Goricom na sjeverozapadu i Grebengradom na sjeveru. Sam objekt je po izgledu nepravilni šesterokut s površinom nešto većom od 200 kvadratnih metara u kojem je boravila manja posada koja je branila utvrdu od neprijatelja, a u kojem su se nalazile radionice i spremišta. Tijekom istraživanja pronađeni su brojni predmeti – kuka za napinjanje samostrela, vrhovi strelica raznih tipova, potkove, gotički ključevi i lokoti, kameni brus i stariji tipovi noževa, kasnosrednjovjekovni lonci, dijelovi vojničke opreme te brončani buzdovan koji je najvjerojatnije pripadao zapovjedniku utvrde. Među brojnim nalazima također je zastupljena i kućna keramika te posuđe.
Sudeći prema tragovima vatre, utvrda je u 15. stoljeću stradala u požaru.
Arheološki lokalitet Lonja – Matušini
Lokalitet Lonja – Matušini kod brda, među lokalnim stanovništvom, poznatog kao Gradišće, nalazi se arheološko nalazište sa složenom arhitekturom iz bakrenog doba u čijem podnožju protječe rijeka Lonja po kojoj su arheolozi i prozvali ovo vrijedno nalazište. Na lokalitetu dominiraju dva vrha 266 i 286 metara nadmorske visine, brojni nalazi pretpovijesne i antičke keramike i alata upućuju na postojanje naselja u bakreno i brončano doba. Na lokalitetu su u tijeku arheološka istraživanja koja provodi Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u suradnji s Gradskim muzejom Varaždin.
Dvorac Erdödy
Jednokatni, četverokutni dvorac s unutrašnjim dvorištem izgrađen je 1776. godine u kasnobarokno- klasicističkom stilu četverokuta s unutarnjim dvorištem. Nakon što su zbog velikog požara napustili Grebengrad, obitelj Erdödy seli se u dolinu rijeke Bednje te tu podižu dvorac novi marof- dvor s gospodarskim zgradama. Oko dvorca u 19. je stoljeću nastao prekrasan perivoj s brojnim autohtonim i egzotičnim vrstama, koji je zaštićen 1962. godine. Kip božice Minerve iz 19. stoljeća  (iz 1869. godine), izrađen od kamena pješćenjaka nalazi se u zaštićenom parku prirode Specijalne bolnice za kronične bolesti Novi Marof, ispred glavnog ulaza u dvorac Erdödy.
Crkva Svetog Vida i Svetog Jurja u Mađarevu
Ova se župa spominje još 1334. godine u popisu župa Zagrebačke biskupije. Stara trošna crkva propada, a nova je sagrađena početkom 19. stoljeća. Izgradnju su pomogli grofovi Erdödy u čast svetog Vida, a crkva je svečano blagoslovljena posljednje nedjelje mjeseca listopada 1824. godine. Darežljivošću grofa Jurja Erdödya crkva je dobila oltar sv. Jurja. Mađarevska župna crkva svetog Vida i Jurja obnavljana je 1867. godine od strane Karla i Julije Erdödy, a dvadesetak godina kasnije, za Rudolfa i Lujze Erdödy, crkva je dobila dvije ispovjedaonice i dva oltara. Posljednji sanacijski zahvati na objektu odvijali su se 1967. i 1968. godine te također prije nekoliko godina. Na brdu iznad crkve prije nekoliko je godina postavljen veliki križ, od kojeg pogled seže na cijelu okolicu.
Bela
Srednjovjekovni dvorac izgrađen uz izvor pitke vode, na brijegu s kojeg pogled seže na dolinu rijeke Bednje, prvi se puta spominje 1163. godine kao templarski grad. Osim templara, Bela je u 13. stoljeću došla u ruke ivanovaca, srednjovjekovnog redovničkog reda, koje je prema navodima imalo i poglavara “frater Margarita receptoar de Bela”.
Spomen žrtvama poraća i križnog puta na Kipišću
Na Kipišću u Možđencu nalazi se ovaj spomenik napravljen u spomen žrtvama komunističkog zločina. Na njemu su uklesane riječi: „Hrvatskim mučenicima, žrtvama komunističkih zločina 1945. godine i svim poginulim za slobodu domovine Hrvatske koji će u Gospodinu uskrsnuti. Grad Novi Marof, 2009.“ Poznato je da se uz cestu Možđenec-Sudovec nalazi nekoliko masovnih grobnica u kojima su ostaci hrvatskih domoljuba stradalih nakon 2. svjetskog rata. U blizini ovog mjesta također se nalaze i ostaci stare rimske ceste.
Spomen obilježje u Kamenoj Gorici
Ovo je obilježje podignuto za sjećanje na pogibiju petorice europskih promatrača 07.01.1992. godine koji su bili u Hrvatskoj mirovnoj misiji, a čiji je helikopter srušio zrakoplov srpske vojske. Nekoliko dana nakon toga počelo je priznavanje RH kao neovisne države. Svake se godine na taj datum na ovome mjestu polažu vijenci, te se služi sveta misa u crkvi Kraljice Svete Krunice u Podrutama.
Izvor:http://tz-novi-marof.hr/index.php?content=Kulturnopovijesna_bastina

Moglo bi vas zanimati

Porcijunkulovo

od 30. srpnja do 4. kolovoza 2019. Čakovec Ako šećete centrom Čakovca krajem srpnja i …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *