SKRAD

SKRAD

Na središnjem goranskom prostoru uz Lujzinsku cestu, koja razdvaja mjesto, smjestio se Skrad, naselje već krajem 19. stoljeća poznato kao klimatsko oporavilište i odmorište. Na oko 700m nadmorske visine, Skrad se sa okolicom prostire na 56,54 km2 i broji oko 900 stanovnika.

Smještaj je moguć u privatnim apartmanima, kućama za odmor ili u ugodnom ambijentu planinarskog doma Zeleni vir i planinarskog doma Skrad. Rasprostranjen po padinama Skradskog vrha (1044 m), okružen šumama bjelogorice i crnogorice, Skrad ima izuzetan prirodni položaj.

Utjecaj blage subalpske klime predodredio je Skradu razvoj zdravstvenog turizma po čemu je to naselje poznato u svojoj dugoj turističkoj prošlosti. Iz Skrada se širi prekrasan pogled na Kupsku dolinu, okolne vrhunce pa sve do Alpa.

Posjetiti Skrad, a ne otići u Zeleni vir bilo bi nezamislivo. Ovdje se nalaze prirodne rijetkosti iznimnih odlika i ljepote, izvor Zeleni vir sa sedamdeset metara visokim slapom prava je atrakcija kao i kanjon Vražji prolaz koji je na mjestima uži od dva metra, a ispod mostića usječenih u kanjon huči planinski potok Jasle. Put kroz tu bučnu stihiju završava u spilji Muževa hišica.

Svatko će u Skradu naći mogućnosti za odmor i rekreaciju. Sportski tereni na Skradskoj dragi, brojne planinarske staze i šetnice, 40 km obilježenih biciklističkih staza, blizina rijeke Kupe gdje se otvaraju mogućnosti za sportove na vodi, prekrasni vidikovci  pozivaju vas da  barem nakratko pobjegnete od užurbane svakodnevnice. Vrlo značajan za ovaj kraj je također i navedeni Zaštićeni krajobraz i izletište ”Zeleni vir”. Te smo stoga što na tako malom prostoru obuhvaćamo niz mogućnosti vrlo zadovoljni turističkom ponudom iako iz godine u godinu težimo napretku i novim idejama.

Što posjetiti

Kanjon Vrajži prolaz, Zeleni vir i spilja Muževa hišica još su davne 1962. godine proglašeni posebnim geomorfološkim rezervatom čija površina iznosi oko 200ha. Rješenjem Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu okoliša iz 2011. godine, danas  područje Zelenog vira spada u kategoriju zaštićenog krajobraza. Nalazi se na području Općine Skrad, na nadmorskoj visini od 302 – 649 m. Posebnu atrakciju rezervata predstavlja bujna šumska vegetacija kojom je odjenut cijeli krajolik, zahvaljujući čemu je ovaj biser goranskog dijela Primorsko – goranske županije,  poznat i izvan Hrvatskih granica.

 

Općina Skrad smještena je u samom središtu Gorskog kotara, te je stoga od svih atrakcija na tom području udaljena 15min, maksimalno 25min. A popis glavnih atrakcija drugih općina svakako se svodi na sljedeće: NP Risnjak (Crni Lug), Kaštel Zrinskih (Brod na Kupi), Adrenalin park Kupjak, špilja Vrelo (Fužine), Kanjon Kamačnik (Vrbovsko), špilja Lokvarka (Lokve), Bijele i Samarske stijene (Mrkopalj), jezera (Bajer, Lokvarsko jezero, Lepenica, Potkoš), rijeke (Kupa, Dobra, Čabranka), skijališta (Čabar – Sk Rudnik, Delnice – Petehovac, Mrkopalj, Vrbovsko),

 

Aktivni turizam

 

Skrad ima mnogo pješačkih staza koje vrludaju obližnjim šumskim proplancima, a u neposrednoj blizini samog naselja. Staze su isprepletene , nadovezuju se i vrlo često povezuju Skrad sa obližnjim zaseocima ili vode s jednog kraja naselja na drugi.

Nekada su na ovim stazama uživala šećući skradska gospoda, a nakon njih staze su bile u funkciji zdravstveno rekreativnog turizma, s obzirom da je Skrad slovio kao poznato klimatsko lječilište i oporavilište, u kojem su rado boravile osobe sa problemima respiratornog sustava. I danas mještani i posjetitelji Skrada rado uživaju u šetnji i rekreaciji na stazama (Staza Peta Klupa – 2km, Gospodska staza – 3km, Staza Duga stena – 3.5km, Staza Curak – 2.5km, Poučna staza Šiljar – 7.5km, Poučna botanička staza Zeleni vir – 4.6km, Poučna geološka staza Zeleni vir)

Planinarske staze Općine Skrad – Skradskim područjem prolazi dionica Goranskog planinarskog puta (GPP) – to je obilaznica kružnog oblika koja prolazi velikim dijelom Gorskog kotara. Zalazi u dijelove nepoznate planinarima, a obilazi i one najpoznatije. Prolazi neobično slikovitim naseljima, vodi na vidikovce i u duboke šume, obuhvaća prirodne, povijesne i kulturne znamenitosti. Zbog duljine od oko 280 km trasa je podijeljena u tri dionice.

 

Biciklističke staze Općine Skrad i Biciklistička transverzala Gorski kotar – trasom Goranske biciklističke transverzale povezani su svi gradovi i općine Gorskog kotara što vam omogućuje planiranje višednevnog aktivnog odmora u našoj zelenoj oazi. Trasa je sastavljena iz 7 etapa od 28 do 43 kilometra i ukupno broji 260 kilometara.

 

 

Uz šetnje, planinarenje i biciklizam Skrad ima i četverostaznu kuglanu, igralište za nogomet, rukomet, odbojku ili košarku te veliko nogometno igralište u Skradskoj dragi.

Samo nekoliko kilometara prema Brodu na Kupi dvije su rječice Iševnica i Kupica gdje se može baviti sportskim ribolovom ali po načelu“uhvati i pusti“. U šumama i na planinskim livadama ima krupne i sitne divljači pa se zainteresirani mogu baviti lovom uz dogovor s lovačkim društvom. Zimi se u Skradu može sanjkati ili rekreirati na stazama za skijaško trčanje, a razonodu ovdje često potraže i alpinisti na zaleđenim slapovima u Zelenom viru.

 

LEGENDE

Legenda o Skračkim „pošterkancima“ – Stanovnike mnogih goranskih mjesta prate nadimci pa tako i Skrajane vrlo često nazivaju POŠTERKANCI. Jesu li priče o tome, kako su stanovnici nadimke zaista dobili, istinite ili izmišljene, čini se nikada nećemo saznati, no ako je vjerovati starijim generacijama, Skrajane su prozvali „pošterkancima“ nakon jedne pomalo smiješne zgode. Mladići su jedne noći došli kući sa zabave u sam cik zore. Njihovi roditelji vrlo su rano odlazili u polje na rad, te su požurivali mladiće da krenu s njima, ne bi li što prije stigli i započeli s radom. Mladići, onako umorni od cijelonoćne zabave, nisu se stigli presvući u radnu odjeću, već su u polje krenuli odjeveni u odijela sa „poštirkanim“ košuljama, koja su večer prije nosili na zabavi. Kad su zajedno sa roditeljima stigli u polje, ljudi koji su također radili na polju, započeli su komentirati kako Skrajani i za rad na polju moraju biti lijepo, gospodski obučeni tj. poštirkani. Od tada za Skrajane vrijedi nadimak – Pošterkanci.

Kako je izgrađena hidrocentrala „Munjara“ u Zelenom viru – Krajem 19. stoljeća područje Zelenog vira bio je neprohodno i neistraženo te se tamo nije često zalazilo, tek pokoji hrabri pojedinac, planinar ili lovac. Tijekom jedne lovačke zgode, Josip Lončarić, u potrazi za svojim ranjenim plijenom, došavši pred sam pećinski izvor Zeleni vir, došao je na ideju da se voda, koja je obilato istjecala iz izvora Zelenog vira, iskoristi za proizvodnju električne energije i izgradnju hidrocentrale. Unatoč velikom nepovjerenju, koje je ideja o izgradnji hidrocentrale izazvala i brojnim poteškoćama na koje je nailazio prilikom realizacije svoje ideje, Josip Lončarić ipak je svoju misao proveo u djelo. Hidrocentrala „Munjara“ izgrađena je 1921. godine i druga je najstarija hidrocentrala u Hrvatskoj. Lokalno stanovništvo i danas u svakodnevnom govoru za hidrocentralu koristi izraz „Munjara“. Njenom izgradnjom Skrad je prvi u Gorskom kotaru dobio električnu energiju. U njoj i danas radi i proizvodi struju generator koji je postavljen zajedno sa Francisovom vodenom turbinom, još u vrijeme gradnje. Drugi je generator s turbinom ugrađen 1961. godine i manji je od prvoga. Po proizvodnoj su snazi podjednaki ( 1020 kva ). Josip Lončarić je za izgradnju hidrocentrale angažirao poznate arhitekte, a među njima valja spomenuti inženjera Franu Hatzingera, koji je 1917. godine izradio idejni projekt. Na temelju tog projekta tvrtka “Peyer i drug” je 1921. godine sagradila elektranu.

Odakle naziv špilji Muževa hišica? – Špilja Muževa hišica nalazi se na izlazu iz kanjona Vrajži prolaz. O toj nevelikoj špilji, mlađoj po postanku, u ovdašnjem starijem stanovništvu prepričavaju se raznolike i zanimljive priče, prema kojima je ona dobila ime. Kad su početkom 20. stoljeća dr.sc. August Langhofer i njegovi suradnici istraživali Muževu hišicu, pronašli su u njoj rijedak primjerak naše faune – čovječju ribicu. Dodajmo tome da su prilikom tih istraživanja u špilji nađeni i ostali keramike koji su se rabili u srednjovjekovnom razdoblju. To se odmah dovodilo u vezu s turskim najezdama u Gorski kotar. Muževa hišica je po svoj prilici u tim pogibeljnim vremenima mogla poslužiti i kao sklonište okolnom narodu. U nazivu špilje atribut muževa, oznaka je glavara (muža) te skupine koja je potražila spas pred Turcima u Muževoj hišici. Među starijim stanovništvom sačuvalo se i ime Možakova hišica. O tome nam zanimljivu priču donosi Josip Lončarić koji je još kao dječak slušao od starijih da je Možak bio čovječuljak, izbjegavao je susrete s ljudima, ali im je kao dobri šumski duh, koji je živio u Vrajžem prolazu, pomagao. Da ga ljudi ne bi primijetili, pretvarao se u grane ili korijenje, više ili manje slične ljudskim obličjima. Pojedini vještiji i maštovitiji pojedinci od takvih su dijelova stabala ili korijena oblikovali čovječuljke ili neki drugi šumski lik. Možak je tako postao naš domaći izraz za alraune. U izradi alrauna trebalo je samo nastojati da se pažljivo izabrana grana ili korijen minimalnim intervencijama u materijal, oživotvore skulpture ljudi ili životinja.

 

ALPSKA TUSTICA ( Pinguicula leptoceras ) – rijedak primjerak flore u Vrajžem prolazu – Alpska turistica je biljka s prekrasnim cvijetom, a može je se pronaći u Vrajžem prolazu, srećom na gotovo nepristupačnim mjestima za prosječnog turista, jer se za ovu rijetku biljku kaže da je ostatak zadnje oledbe te tako opstoji kao relikt iz ledenog doba, što je razlog da se s posebnom pažnjom odnosimo prema njoj.  Njena vrlo rijetka odlika je ta da se hrani sitnim kucima, pa je ubrajamo među nekoliko naših kukcojednih biljaka. Izrazito je helofitna i voli sjenovita mjesta što je važno za uvjete njena opstanka kakvi vladaju u kanjonu. Alpska tustica podnosi niske temperature, otpornost što ju je donijela iz tisućljeća zadnje oledbe – vrlo vjerojatno.

 

 

MANIFESTACIJE

Festival malina” – S obzirom na rastući trend poljoprivrednih gospodarstava koji se okreću proizvodnji i preradi voća te sve većem broju raznovrsnih proizvoda od voća koji izlaze na tržište pod oznakom goranski proizvodi, odlučili smo ih predstaviti kroz ovu manifestaciju. Tog se dana mogu kupiti i kušati brojne slastice, upoznati se sa načinom pripreme, a kroz gastro show, možete probati kako maline odgovaraju npr. uz gulaš i njoke. Najveća atrakcija tog dana je štrudla od malina dugačka 30 m. Cjelodnevni program je praćen nastupima goranskih zborova, bendova, folklornih skupina. TZ osigurava nagrade za najbolji proizvod, najljepše uređeni štand i pakiranje proizvoda.

”Goranska riječ u pjesmi i plesu” – Kulturno turističko događanje koje ima za cilj okupiti goranske udruge i kulturno umjetnička društva, zborove, folklorne, dramske i literalne sekcije te kroz pjesmu, ples, običaje, recitacije i dramski program predstaviti njihovo djelovanje. Dijalektalni govor, dramska uprizorenje iz svakodnevnog života goranskog čovjeka u izvođenju amaterskih skupina, književnost i literalna djela imaju zadatak oteti od zaborava i sačuvati zavičajnu pisanu riječ iz svih devet goranskih općina.

”Međunarodni skup gljivara – gljivarijada” – U ovoj jednodnevnoj manifestaciji sudjeluju gljivari iz cijele Hrvatske. Nakon okupljanja i okrjepe, slijedi put prema određenim punktovima te berba gljiva. Kako dolazi više od 250 ljudi tako je i punktova više kako se ne bi stvarala gužva. Nakon toga najveći i najljepši primjerci ostaju za poslijepodnevnu izložbu, dok se od ostalih radi poznato jelo, fritaja. Nakon objeda slijedi natjecanje i nagradna igra za najteže i najveće primjerke gljiva, kao i za one najbolje u pogađanju vrsta i imena gljiva. Manifestacija te druženje gljivara završava u kasnijim popodnevnim satima.

 

RESTORAN

Restoran Zeleni vir otvoren je svakodnevno od 9,00 do 19,00 sati osim u zimskom periodu. Raspolaže s 30 sjedećih mjesta u zatvorenom prostoru restorana te s 150 sjedećih mjesta na vanjskoj terasi. U svojoj bogatoj ponudi restoran nudi raznovrsna jela iz domaće kuhinje. U svojoj ponudi restoran Zeleni Vir nudi jela sa roštilja, gulaš, planinarski grah i slastice.

U sastavu bistroa „Viktorija“ nalazi se caffe bar s 50 sjedećih mjesta, restoran s velikom salom od 240 sjedećih mjesta. Bistro „Viktorija“ nudi organizaciju vjenčanja, poslovnih ručkova i večera, prezentacije, održavanje koncerata, konferencija, rođendana, domjenaka… Otvoren je svakodnevno od 06,00-22,00 sata, a petkom i subotom do 2,00 sata.

 

Smještaj: Apartmani (5): 32 (broj ukupnih kapaciteta za 5 apartmana), Kuće za odmor(4): 24 (broj ukupnih kapaciteta za 4 kuće) , Planinarski domovi(2): 39 (broj ukupnih kapaciteta za 2 planinarska doma)

 

Izvor informacija TZ Skrad

Moglo bi vas zanimati

01.12-31.12.2018/Advent u Ivaniću 2018.

Advent u Ivaniću 2018. KLIZALIŠTE NA MALOM TRGU UZ TRŽNICU ZA VRIJEME PRAZNIKA Organizator: Grad …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *